Mnogi ljudi se u trenutku kada osjete snažno lupanje srca odmah uplaše i pomisle na najgori scenarij. Ipak, postoje jednostavni načini koji mogu pomoći tijelu da se smiri u određenim situacijama. Ono što se događa u tim trenucima povezano je s prirodnim mehanizmima organizma koje većina ljudi nikada ne koristi svjesno.
- Ponekad se dogodi da srce iznenada počne kucati brže nego inače. Osjećaj snažnog lupanja u grudima može biti neugodan, zbunjujući i zastrašujući, posebno kada se pojavi bez jasnog razloga. Kod mnogih ljudi takve situacije nastaju zbog stresa, nervoze, napora ili trenutne emocionalne reakcije, ali ponekad se ubrzan puls pojavi čak i kada osoba miruje.
Iako ovakve epizode često izazovu zabrinutost, kratkotrajno ubrzanje rada srca u velikom broju slučajeva nije znak ozbiljnog problema. Organizam ima vlastite mehanizme pomoću kojih pokušava vratiti ravnotežu, a određene jednostavne tehnike mogu pomoći da se tijelo umiri i da se broj otkucaja postepeno smanji.
Naravno, takve metode ne mogu zamijeniti liječnički pregled kada postoje ozbiljni simptomi, ali mnogim ljudima mogu pružiti osjećaj kontrole i pomoći u trenucima kada žele smiriti reakciju vlastitog organizma.
- Jedna od tehnika koja se često spominje jeste korištenje hladne vode. Naizgled jednostavan postupak može pokrenuti zanimljivu reakciju tijela. Kada osoba osjeti da joj srce ubrzano lupa, može duboko udahnuti, a zatim pažljivo staviti lice u vrlo hladnu vodu na nekoliko trenutaka, koliko joj je ugodno i sigurno. Nakon toga lice se izvadi iz vode, a disanje se nastavi normalnim ritmom.
Razlog zbog kojeg ova metoda kod nekih ljudi djeluje povezan je s prirodnim refleksom organizma koji se aktivira prilikom kontakta hladne vode s licem. Stimulacija vagusnog živca može poslati signal tijelu da uspori određene funkcije, uključujući rad srca. Ovaj živac ima važnu ulogu u regulaciji mnogih procesa u organizmu, pa njegova aktivacija može pomoći u vraćanju mirnijeg ritma.
Taj mehanizam zapravo predstavlja drevni zaštitni odgovor ljudskog tijela. Kada organizam prepozna izlaganje hladnoj vodi, pokušava sačuvati energiju i smanjiti potrošnju kisika. Upravo zbog toga neki ljudi primijete da se nakon kratkog vremena osjećaju smirenije i da im se puls vraća prema normalnim vrijednostima.
- Druga metoda koja može pomoći jeste pravilno i kontrolirano disanje. Mnogi u trenucima straha ili napetosti počnu disati ubrzano, što dodatno može pojačati osjećaj nelagode. Zbog toga je važno usporiti disanje i pokušati ga svjesno kontrolirati.
Duboki udasi i potpuni izdasi mogu pomoći aktivaciji parasimpatičkog živčanog sistema, dijela organizma koji djeluje suprotno od stresne reakcije. Kada se tijelo počne opuštati, često dolazi i do smanjenja napetosti te postepenog usporavanja srčanog ritma.
Kod ove tehnike važno je ne žuriti. Osoba treba mirno udahnuti, ispuniti pluća zrakom, a zatim polako izdahnuti. Ponavljanjem nekoliko puta može se postići osjećaj veće smirenosti. Kontrolirano disanje ne djeluje samo na tijelo, već može pomoći i u smanjenju panike koja često dodatno ubrzava otkucaje srca.
- Još jedna poznata metoda je Valsalvin manevar, tehnika koja se koristi i u medicinskim situacijama kod određenih oblika ubrzanog srčanog ritma. Ona se zasniva na stvaranju pritiska u tijelu koji može utjecati na rad živčanog sistema povezanog sa srcem.
Postupak uključuje umjeren dubok udah, zatvaranje nosa i usta, a zatim pokušaj snažnog izdaha bez ispuštanja zraka. Taj položaj se zadrži nekoliko sekundi, nakon čega se osoba opusti i ponovno normalno diše.
Tokom izvođenja ove tehnike moguće je osjetiti određeni pritisak ili kratkotrajnu vrtoglavicu. Zbog toga je važno ne pretjerivati i odmah prekinuti ako se pojave izraženiji ili neugodni simptomi. Ova metoda ne odgovara svima i njen učinak može zavisiti od razloga zbog kojeg je došlo do ubrzanog rada srca.
- Svaki organizam reagira drugačije, pa ono što jednoj osobi brzo pomogne, drugoj možda neće donijeti isti rezultat. Nekome će više odgovarati hladna voda, dok će drugi osjetiti najveće olakšanje nakon nekoliko minuta pravilnog disanja.
Najvažnije je ostati miran. Strah i panika mogu dodatno pojačati osjećaj lupanja srca, pa sjedenje, izbjegavanje naglih pokreta i pokušaj smirivanja mogu pomoći tijelu da se vrati u ravnotežu.
Ipak, postoje situacije kada nije dovoljno osloniti se samo na ove tehnike. Ako se ubrzan rad srca često ponavlja, traje duže vrijeme ili se pojavljuje zajedno s bolovima u prsima, otežanim disanjem, nesvjesticom ili jakom vrtoglavicom, potrebno je potražiti stručnu medicinsku pomoć.
- Srce je jedan od najvažnijih organa u tijelu i svaka neuobičajena promjena zaslužuje pažnju. Jednostavne metode mogu pomoći u trenutnim situacijama, ali slušanje vlastitog organizma i pravovremeni pregled ostaju najvažniji koraci za očuvanje zdravlja.
